Igor Pejić, fintech stručnjak: Tehnološki divovi žele zamijeniti banke – zasad to najbolje ide Appleu
S velikim se zanimanjem iščekuje se odluka američke Komisije za vrijednosne papire i burze (SEC) koja bi mogla odrediti hoće li već od iduće godine digitalna imovina otklizati u mainstream. Utrku za dominaciju između najmoćnijih tehnoloških tvrtki i financijskih institucija za FORBES Hrvatska analizirao je stručnjak za financije i tehnologiju Igor Pejić, koji je nedavno objavio i knjigu o toj tematici
Tehnološki i financijski sektor ove su se godine još snažnije isprepleli u borbi za prevlast na financijskom tržištu. Big Tech s lakoćom osvaja korisnike, to pokazuje i Apple koji je pokrenuvši štedne račune u samo četiri dana osigurao milijardu dolara depozita. S druge strane, središnje i komercijalne banke ne žele da ih se otpiše i ubrzano uvode centralizirane digitalne valute. Iako je i sada vrlo živahan, sraz tehnoloških i financijskih divova mogao bi postati još žustriji.
Sturčnjak za financije i tehnologiju, Igor Pejić je ove godine objavio knjigu Big Tech in Finance: How To Prevail In the Age of Blockchain, Digital Currencies and Web3 u kojoj analizira kako se tehnološke tvrtke poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea pokušavaju probiti u financijsku industriju te kako im se ona odupire. Tek sada, sazrijevanjem tehnologije blockchaina, smatra autor, Big Tech dobiva alate za ozbiljniji prodor u bankarstvo. U tome bi im mogla pomoći i umjetna inteligencija (AI).
„Općenito, ova konkurencija je dobrodošla, jer su oni teškaši u inovacijama koji mogu brzo skalirati nove razvoje. Budimo jasni, da nije bilo Googlea i Applea nitko od nas ne bi koristio mobilno plaćanje. Da nije bilo ponude računalstva u oblaku od Amazona, Microsofta i Googlea, ne bismo imali ovako raznolik ekosustav fintecha i neobankinga koji neprekidno izbacuje inovaciju za inovacijom. I da nije bilo AliPaya i WeChatPaya, milijuni Kineza još uvijek ne bi imali pristup financijskom sustavu“, nabraja Pejić najuspješnije primjerke tehnoloških inovacija te dobrobiti ljute konkurencije financijašima koja je iznikla u tech svijetu.
Tehnološki divovi time nisu završili svoj upliv u financijski svijet. Dapače, imaju ozbiljne namjere u tom još ozbiljnijem sektoru s odijelom i kravatom koji je godinama njegovao tradicionalne uzuse poslovanja prije dolaska tih disruptora u hudicama i tenisicama koji ne prihvaćaju “ne može se” kao odgovor.
Moćni izazivači
Slika bankarenja danas i prije desetak godina neusporediva je, a velike promjene događaju se iz godine u godinu. Pejić kao najveće pomake u digitalnoj ekonomiji u ovoj godini ističe i to što je Big Tech „jasno pokazao kako želi biti više od pukog sučelja za plaćanje i kako ima moć izazvati banke u njihovoj osnovnoj djelatnosti“. Kao primjer tih nabildanih mišića naveo je milijardu dolara depozita koje je u samo četiri dana privukao Apple kada je pokrenuo štedni račun u SAD-u.
Apple Pay je, dodaje, već postao glavni izvor prihoda za tehnološkog diva koji je, prema Pejićevu sudu, ove godine postigao najveći napredak u svijetu financija. Korisnicima omogućuje plaćanje u ratama, nudi štedni račun, radi na uvođenju investicijskih proizvoda, a Ujedinjeno Kraljevstvo nedavno je postalo prvo tržište na kojem korisnici mogu agregirati sve bankovne račune i transakcije s kreditnih kartica unutar Apple Paya, što znači da se više ne moraju ni prijavljivati u aplikaciju svoje banke. U tom procesu, bankovni partner Applea Goldman Sachs sve se više gubi u pozadini.
Ni za ostale tech divove ne može se reći da puno zaostaju. Svaki od njih ima svoj pristup i uspješan je na svoj način, konstatira Pejić. Pojašnjava kako je Amazon prvi počeo raditi na tome da ponudi više od plaćanja i okrenuo se razvoju business-to-business usluga. Google je na glasu kao veliki investitor i važan infrastrukturni partner za banke, ali drži i snažan položaj među korisnicima zahvaljujući Google Payju. Meta (Facebook) je imala najambiciozniju inicijativu izdavanjem vlastitog novca, Libre. Ta inicijativa nije uspjela, ali Meta ima dalekovidnu strategiju za MetaPay kojim nastoji spojiti upravljanje tradicionalnom i decentraliziranom financijskom imovinom.
“Financije više nisu rubni proizvod koji platformu čini privlačnijom, već su postale strateški prioritet za velike tehnološke tvrtke”, naglašava Pejić koji je nekoć savjetovao Fortune 100 kompanije, a sada radi za jednu europsku bankarsku grupaciju.
Bankarski imperij uzvraća udarac
Među ključne događaje za digitalnu ekonomiju u ovoj godini ubrojio je i upoznavanje javnosti s mogućnostima generativne umjetne inteligencije lansiranjem ChatGPT-ja, kao i aktivnosti centralnih i komercijalnih banaka u uspostavi centraliziranih blockchain mreža i digitalnih valuta. Njima, bankarski imperij uzvraća udarac.
U ovom trenutku verzije fiat valuta temeljene na blockchainu – CBDC (eng. Central bank digital currency), u kojima središnje banke zadržavaju kontrolu ponude novca, istražuje 130 zemalja koje predstavljaju 98 posto svjetskog BDP-a.
U studenom je i Europska središnja banka ušla u pripremnu fazu. Kina, koja je s projektom digitalnog yuana krenula 2019. godine, u lipnju je s obujmom transakcija od 250 milijuna dolara desetorostruko nadmašila rezultat koji je ostvarila u istom razdoblju lani.
U SAD-u komercijalne banke izdaju novac na blockchainu. Pejić, koji je prije šest godina izdao knjigu Blockchain Babel, izdvojio je primjer JP Morgan Chasea i njegove digitalne valute JPM Coina koji se po novom može programirati kako bi se transakcije autonomno pokretale. Nema uzmicanja, prekaljeni bankarski svijet neće tek tako dopustiti da im digitalni novčići skliznu kroz prste.
Hod po rubu
Bankarska zajednica prepoznaje priliku kada je vidi, prepoznaje ona i prijetnju koju silno želi držati blizu. Godinama već financijske institucije govore o prijateljskom odnosu prema fintechu i uspješnim rezultatima suradnji s tom hibridnom tvorevinom koja preobražava način na koje novac teče i kako se njime upravlja. Međutim, uz blagonaklonost prema napretku, valja primijetiti kako „hod po rubu“ s novim tehnologijama osim uzbudljive budućnosti nosi i rizike.
„Problem je u tome što ulazimo u doba u kojem se učinci višestrukih revolucionarnih tehnologija kao što su blockchain i umjetna inteligencija u isto vrijeme odvijaju, a u jednom trenutku će se čak i spojiti. To će duboko poremetiti bankarstvo, a ni banke ni regulatori nisu spremni za to. Ono što je posebno opasno jest da, iako tehnološki divovi već imaju ključnu poziciju u našem financijskom sustavu, regulirani su mnogo blaže nego banke. Također, budući da oni predstavljaju dominantne platforme, oni su vratari koji bi mogli – a ponekad to već i čine – blokirati konkurente. To sprječava efikasno tržište i generira sistemski rizik“, objašnjava naš sugovornik.
Sigurnosni rizik povećava i težnja najvećih tehnoloških tvrtki da stvore superaplikacije, o takvim nakanama za društvenu mrežu X Elon Musk govori bez uvijanja, a on nije jedini. „Što je aplikacija složenija, to ju je teže održati sigurnom. Sa svakom funkcionalnošću imate više mogućih ulaznih točaka za potencijalne hakere“, kaže Pejić. Dodaje i kako je širokom upotrebom superaplikacija hakerima još veća meta, osobito ako se uzme u obzir kako su financijski podaci najvrjednija vrsta podataka.
Superaplikacije su superuspješne u Kini i velikim dijelovima Azije, no, ne bi trebale tako lako osvojiti Europu i Ameriku. Osim što imaju visoko konkurentna i raznolika digitalna tržišta, europski i američki regulatori smatraju se čuvarima slobodnog tržišta i rade na suzbijanju svake centralizacije, argumentira takav stav Pejić.
Decentralizacijski iskoraci
Decentralizacija financijskog sustava, pak, neprestano napreduje. Decentralizirana sredstva postaju sve prihvatljivija, dok napredni koncepti sazrijevaju i pronalaze korisne primjene u stvarnom životu, tvrdi Pejić. Ipak, dodaje, za svaki korak naprijed koji decentralizirane blockchain mreže čine, centralizirane mreže čine dva koraka. Godine koje dolaze bit će, kako navodi, obilježene još jednim centraliziranim trendom – tokenizacijom materijalne imovine poput nekretnina, dionica i sirovina.
Propast FTX-a i detalji prijevare Sama Bankman-Frieda koji su izašli na vidjelo tijekom suđenja, kao da kriptoimovini više ne čine nažao, kao da su lanjski snijeg.
„FTX debakl je zadao kratkoročni udarac cijenama kriptovaluta, što nije ništa iznenađujuće s obzirom da se ovdje radi o propast jedne od najvećih svjetskih kriptoburzi. Ipak, neuspjeh FTX-a nije imao nikakve veze s tehnologijom, već s kriminalnim ponašanjem i nedostatkom nadzora. Ne postoji ništa inherentno rizično u kriptoimovini“, ispričao je za FORBES Hrvatska Pejić.
Šest godina nakon svoje prve knjige Blockchain Babel koju je Financial Times proglasio knjigom mjeseca, financijski stručnjak Igor Pejić objavio je knjigu Big Tech in Finance: How To Prevail In the Age of Blockchain, Digital Currencies and Web3. U toj knjizi analizira kako se tehnološke tvrtke poput Googlea, Amazona, Facebooka i Applea pokušavaju probiti u financijsku industriju te kako im se ona odupire.
Napomenuo je kako Coinbase ima isti poslovni model kao FTX, ali ima sjedište u SAD-u i budući da je uvršten na burzu, puno je transparentniji. To je, smatra, obećavajući model i institucionalni ulagači koji se za razliku od malih ulagača nisu povukli, to razumiju. Unatoč tome što postoji uzoran model, Pejić se nada kako će slom FTX-a potaknuti snažniju regulaciju kriptotržišta. Povodeći se primjerom europske regulative MiCa (eng. Markets in Crypto Assets), uvjeren je kako će američki zakonodavci i regulatori izdavati jasne smjernice, ali istovremeno održati tržište što je moguće otvorenijim.
Mainstream digitalna imovina
Nalazimo se pred potencijalno velikim obratom što se tiče kriptoimovine. Ključnu polugu povući će uskoro SEC koji bi sljedećih tjedana trebao odlučiti hoće li dati zeleno svjetlo BlackRockovu spot ETF-u. „Ako se dogodi, kao što očekujem da hoće, sljedeće godine će digitalna imovina stvarno postati mainstream diljem svijeta. Doći će do vala nove likvidnosti institucionalnih ulagača. Mnoge banke i velike institucije dodijelit će dio imovine upravljanju kriptovalutama. A banke diljem svijeta klijentima će omogućiti kupnju kriptovaluta“, predviđa Pejić ističući kako Revolut ili Commerzbank u Europi već koriste regulatornu jasnoću koju je donijela regulativa o tržištima kriptoimovine MiCA.
U svakom slučaju, iduće godine tehnološki divovi nastavit će izazvati tradicionalne banke. Neposredno će im u tome pomoći i umjetna inteligencija jer će se, kako to predviđa naš sugovornik, tvrtke koje sporije usvajaju tu tehnologiju boriti za opstanak i bilježit će pad tržišnog udjela.
Na široj ekonomskoj razini, to znači da će doći do daljnje koncentracije tržišne moći u tehnološkom sektoru. Ako pogledate vodeća poduzeća u utrci oko umjetne inteligencije, nimalo ne iznenađuje da ćete pronaći imena poput Alphabeta ili Microsofta. Iako javnost možda nije primijetila, oni već godinama rade na AI tehnologiji. I posjeduju ogromne količine podataka. To će dodatno učvrstiti njihovu poziciju na vrhu globalne ekonomije, naglašava Pejić.
Tehnološki divovi, prema njegovim očekivanjima, nastavit će se horizontalno širiti nudeći više usluga poput štednje i kredita, ali će rasti i vertikalno preuzimajući sve više zadataka koji su uvijek bili u nadležnosti banaka. „S Apple Pay Later, tehnološki je div već počeo interno ocjenjivati rizike koristeći svoju stručnost u vezi s umjetnom inteligencijom i golemu količinu podataka iz Appleovog ekosustava. Očekujte više toga u sljedećoj godini“, poručio je stručnjak za financije i tehnologiju.
Sigurno je kako će prijateljstvo i rat između dvaju sektora ispisati još brojna poglavlja o kojim će jednoga dana možda pisati školski udžbenici kao o događajima koji su promijenili svijet.
